Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije – 8. prosinac

Danas opet s radošću pozdravljamo i slavimo jedan marijanski blagdan, Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije. Začeće novog čovjeka je čudesni događaj, veličanstveni trenutak ljudske suradnje s Bogom u stvaranju novog bića. Nismo bezgrešni, štoviše, svi smo grešni. S jedne strane postoje osobni grijesi koje čini svaki čovjek, a s druge strane govorimo o nasljednom, izvornom, istočnom grijehu, s kojim se čovjek prema nauci Crkve rađa. Za taj izvorni grijeh nismo osobno krivi jer on „istječe“ od prvog ljudskog para, Adama i Eve, i svaki ga novi čovjek u času svoga začeća nasljeđuje. Po crkvenom nauku taj se „istočni“ grijeh uklanja i briše krštenjem. Današnji blagdan nas uči da taj praroditeljski, istočni grijeh (od glagola „isteći“) na Mariju nije prešao. Usred općeg nereda jedno je Božje stvorenje ostalo savršeno. Blažena Djevica Marija jedina je među nama ostala netaknuta. Mariju je Bog od toga grijeha sačuvao već u krilu njezine majke Ane jer je nju unaprijed odabrao da bude majka Isusu Kristu. Radi se o otajstvu naše vjere, a teologija smatra da Marija nije učinila ni osobnih grijeha. Drugi vatikanski sabor uči o Marijinom bezgrešnom začeću: „Nije čudo da je kod svetih otaca (Germana, Anastazija Antiohijskog, Andrije Kretskog, Sofronija) nastao običaj po kojem su Bogorodicu nazivali svu svetom i slobodnom od svake grešne ljage, oblikovanu od Duha Svetoga i učinjenu novim stvorenjem. Urešena već od prvog časa svoga začeća sjajem sasvim osobite svetosti, nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila pozdravljena od anđela navještenja kao milosti puna…“. Zbog nadasve uzvišenog sadržaja ovog nauka o Mariji uveden je u kalendar i ovaj marijanski blagdan „bez istočnoga grijeha začete Djevice i Bogorodice Marije“.