Danas je slavljena sveta Misa povodom blagdana sv. barbare, na misi su se ujedno predstavili ovogodišnji krizmanici.
Prema legendi, Barbara je bila kći bogatog trgovca i plemića, lijepa i inteligentna. Živjela je u 3. st., a zbog prelaska na kršćanstvo, vlastiti joj je otac odrubio glavu.
– Upravo iz tog razloga na blagdan sv. Barbare nije se smjelo na panju cijepati drva, oštriti kolje te sjeći živicu i drugo raslinje. Sveta Barbara je i zaštitnica rudara pa se iz štovanja prema svetici toga dana nije smjelo raditi u zemlji, tj. izbjegavalo se kopanje te svi drugi poslovi koji su mogli uzrokovati pomicanje i zadiranje u zemlju.
– Sveta je Barbara smatrana i zaštitnicom blažene smrti pa se osobito na njezin blagdan svetici utjecalo zagovorom: “Sveta Barbara, ne daj mi bez Hostije vmreti!”. Tereza Kerep iz Kamene Gorice drži svetu Barbaru za najveću sveticu, a to tumači tako što sv. Barbara jedina među sveticama nosi hostiju na slikovnim prikazima .
Vjernici je zazivaju u situacijama opasnim po život, kada je uskraćena mogućnost ispovijedi i bolesničkog pomazanja, no s blagdanom sv. Barbare povezani su i razni adventski običaji i vjerovanja. Stavlja se pšenica u tanjuriće, koje proklija, zazeleni se te postaje božićni ukras u kućama i crkvama. Drugdje siju pšenicu tek na blagdan sv. Lucije, devet dana kasnije. U zemljama njemačkog jezičnog područja na blagdan sv. Barbare odreže se grančica s trešnje, stavi se u vodu i na toplo pa ta grana za Božić procvjeta.
– Blagdan sv. Barbare je povezan i s proricanjem vremenskih prilika. Tereza Kerep pamti dvije narodne izreke. Prva proriče izgled vremena na Božić, a druga proriče moguće hladno razdoblje oko Uskrsa ako je na Barbarevo bilo toplo: “Kakvo je vreme na Barbaru, takvu bi i na Božić”, “Na Barbaru v pole, za Vuzem na teme”. Teme je dio zidanog kućnog štednjaka gdje su u zimskim mjesecima spavala djeca kako bi bila izložena ugodnoj toplini peći .
Na blagdan sv. Barbare, nekada je započinjala i izrada kinča, tradicijskog ukrasa za bor.
