14.04.2020.
Draga braćo i sestre u Isusu Kristu!
Doista, uskrsnu od mrtvih!
Mnogi se pitaju gdje je sada Bog kada toliko ljudi oboljeva i toliko ih umire. Trebamo znati da Bog nije donio bolest, a niti je uzrok bolesti. Virus je plod ljudskog zla, nemara, odnosno u širem kontekstu ljudskog grijeha.
Bog poštuje ljudsku slobodu, pa i onda kada čovjek u svojoj slobodi čini zlo. Imamo primjer Adama i Eve. Molimo Božju milost za one koji se bave znanošću da pronađu lijek, a pozvani smo prije svega svi zajedno moliti Božje milosrđe za sebe osobno, te postanemo bolji.
Blagdan Uskrsa kojeg slavimo je naš najveći kršćanski blagdan, jer je Krist Uskrsnućem pobijedio smrt.
Brojni su svjedoci vidjeli uskrslog Isusa nakon Uskrsnuća. Svi znaju za susret s nevjernim Tomom, dvojicom učenika na putu za Emaus, Marijom Magdalenom na grobu, Petrom i Ivanom, svim apostolima, apostolom Pavlom, prilikom Stjepanove smrti i brojni drugi.
U Svetom Pismu u 1 poslanici Korinćanima 15, 3-7 Pavao svjedoči da je jednom prilikom uskrslog Isusa vidjelo preko 500 ljudi!
“3Doista, predadoh vam ponajprije što i primih: Krist umrije za grijehe naše po Pismima; 4bî pokopan i uskrišen treći dan po Pismima; 5ukaza se Kefi, zatim dvanaestorici. 6Potom se ukaza braći, kojih bijaše više od pet stotina zajedno; većina ih još i sada živi, a neki usnuše. 7Zatim se ukaza Jakovu, onda svim apostolima. 8Najposlije, kao nedonoščetu, ukaza se i meni” (1 Kor 15, 3-7).
Od samih početaka kršćani su čuvali ovu istinu vjere kao najveću svetinju.
Još nekoliko dokaza o Kristovom Uskrsnuću.
“Jer ako Krist nije uskrsnuo, uzalud i vjera vaša. Jer ako mrtvi ne uskršavaju, onda ni Krist nije uskrsnuo. Ako se samo u ovom životu u Krista ufamo, najbjedniji smo ljudi. Ali sada Krist uskrsnu – prvina umrlih!” (apostol naroda sveti Pavao, 1 poslanica Korinćanima 15)
Uskrsnuće Isusa Krista temeljna je vjerska istina: Bog je Isusa treći dan uskrisio od mrtvih!
U Novom zavjetu Pavao prvi svjedoči da Raspeti nije ostao u smrti, nego da se nakon svog uskrsnuća trećeg dana (1 Kor 15,4) u različitim viđenjima ukazao svjedocima uskrsnuća. Evanđelja izvješćuju o ukazanjima uskrslog Isusa, ali i o praznom grobu (Mk 16,1-8). U užem smislu riječi Isusova ukazanja učenicima imaju povijesno, a izvješća o praznom grobu imaju više apologetsko značenje. Među svjedoke Isusova uskrsnuća Novi zavjet ponajprije ubraja apostole (Dj 1,22), među kojima su također skeptik Jakov, rođak Isusov, i nekadašnji Isusov protivnik Pavao (1 Kor 15,7), tako da se vjera u uskrsnuće Isusovo ne može tumačiti kao zamisao Isusovih učenika.
Spriječeni smo ovih dana u zajedništvu sakramenata, posebice euharistije slaviti naš najveći blagdan, Uskrs, ali slavimo ga u molitvi jedni za druge, čitanjem Božje Riječi, praćenje euharistijskih slavlja preko medija.
ŽELIM VAM SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS!
Vaš župnik: Ivan Herceg
10.04.2020.
VELIKI PETAK – DAN ISUSOVE MUKE I SMRTI
Zlostavljahu ga, a on puštaše
i nije otvorio usta svojih.
Ko janje na klanje odvedoše ga;
ko ovca nijema pred onima
što je strižu,
nije otvorio usta svojih.
07.04.2020.
USKRSNA PORUKA HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE
Draga braćo i sestre u Kristu Uskrslomu!
Ulaskom u Veliki tjedan započeli smo proslavu otajstva smrti Isusa Krista, Sina Božjega, otajstva njegove nemoći i zemaljskoga poraza, te njegova uzdignuća u slavu. U trenutku umiranja Gospodin se obraća nebeskomu Ocu riječima: »Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj.« (Lk 23,46). Isusova predanost milosrdnomu Ocu nama je vjernicima uzor i poticaj. Posebice nam je taj stav potreban u ovim danima kada našu domovinu i cijeli svijet pogađa širenje bolesti koja je uvelike zaustavila redovitost života i rada, unijela nesigurnost i poremetila blizinu ophođenja i susreta. Uz to, kao biskupi suosjećamo sa Zagrebačkom nadbiskupijom, s ljudima u Zagrebu i okolici koji su doživjeli razorni potres koji je pojačao kušnju ugroženosti, dodatno uznemirio ljude, oštetio im domove i crkve, te uzdrmao dušu i osjećaje.
Kao zajednica Kristovih vjernika koja živi blizinu s Gospodinom, u susretu i zajedništvu s bližnjima, u ovim danima kušnje osjećamo velik nedostatak liturgijskih slavlja u kojima primamo puninu euharistijskoga dara. Premda smo medijski povezani s mjestima gdje se misa slavi, nedostaje nam širina očitovanja vjere s drugim vjernicima. No, to nas usmjerava na dublje razmatranje i na uporište u sigurnoj nadi. Jer, kada trpi čovjek, zajedno s njime trpi i Krist. On se utjelovio i patnju podnio kako ne bismo ni u jednomu iskustvu bili sami i bez njegove milosne pomoći.
Veliki tjedan suočava nas sa znakovima i iskustvima nedostataka i praznine. A vjera nam omogućuje baš u životnoj praznini otkrivati prisutnost Živoga. To je iskustvo uskrsnoga jutra koje je anđeo objavio ženama: »Nije ovdje! Uskrsnuo je!« Stoga, u svakoj ljudskoj praznini odjekuje vijest da nam je po Uskrsnulomu Gospodinu darovana punina. Jer čovjek nije stvoren za prazninu, nego za Puninu.
U nedjelju Uskrsnuća Gospodinova Crkva moli: »Bože, ti si danas po svojemu Jedinorođencu pobijedio smrt i nama otvorio pristup vječnom životu.« To je Radosna vijest koju i mi naviještamo i svjedočimo. Život vječni za nas počinje kada se sjedinimo s Božjim Sinom, kada prihvatimo Boga koji nam se daje i koji se predao za nas. U tom vidu i kušnje kroz koje prolazimo obasjane su svjetlom Uskrsa, koje ostaje našom novom snagom i utjehom.
Stoga vas, braćo i sestre, potičemo da ne prestanete moliti i vjerovati u snagu molitve. Poučeni biblijskim uzorima molitve i primjerima naših pređa, molimo jednostavno i iskreno poput psalmista čiji su vapaji i molitva kao melem duši našoj. Gospodinove riječi zvuče poput uskrsne pobjede: »Izbavit ću ga jer me ljubi, zakrilit ću ga jer poznaje ime moje. Zazvat će me, a ja ću ga uslišiti, s njim ću biti u nevolji, spasit ću ga i proslaviti. Pokazat ću mu spasenje svoje.« (Ps 91,114-16). Iz te sigurnosti spontano se uzdiže i naš ponizni vapaj: »Gospodine, pogledaj našu muku i zaustavi navale zla; oslobodi nas od preteških kušnja! Ali, prije svega, daj nam spoznati i vršiti volju tvoju!« Zato je iznimno znakovito i plodonosno što smo tijekom proteklih tjedana bili ujedinjeni u molitvi putem medija i drugih tehničkih sredstava. To nam je olakšalo samoću i udaljenost, a ohrabrivalo i jačalo naše pouzdanje u Gospodina.
S osobitom molitvom i bratskom blizinom pratimo brižnost onih koji svojim služenjem svjedoče istinsku ljubav prema čovjeku: liječnici i medicinske sestre, državni dužnosnici, policija, vojska, djelatnici medija, vatrogasci, trgovci i volonteri, te svi ostali koji su pokazali spremnost izložiti svoje živote i zdravlje u obrani od opasnog virusa i razornog potresa. Nastavit ćemo ih uključivati u svoje molitve, s vjerničkom zahvalnošću koja nas potiče da činimo sve da se nitko ne osjeti odsutnim u našoj ljubavi.
Braćo i sestre, dok promatramo svoje muke i životne kušnje, koje nas već nekoliko tjedana pritišću, tješi nas vjera u uskrsnuće Isusa Krista koji je nadvladao svako zlo, pa je i samu smrt pobijedio. Zahvalni smo Gospodinu i ove godine za njegovu uskrsnu blizinu. On nakon uskrsnuća pokazuje učenicima svoje rane kako bi ih izvukao iz malodušnosti i beznađa. To su rane koje su vidljive, koje bole, ali i koje sjaje na licu Crkve, koja je Njegovo otajstveno tijelo. Onima koji nisu vjerovali Isus ne pokazuje nebesku slavu, nego preobražene znakove svoje muke. Svojim uskrsnućem on upućuje na novu dimenziju preobraženosti stvorenoga svijeta.
U ozračju Uskrsa upućujemo jedni drugima čestitke i dobre želje. Nakon drame i šutnje Velikoga petka opet će zabrujati crkvena zvona i objaviti vijest koju je Marija Magdalena »rano u jutro, još za mraka« (Mk 16,9) otrčala priopćiti apostolu Petru. Neka nas sve uskrsnuli Gospodin učvrsti u vjeri i pouzdanju da je On sada »zdesna Bogu i da se zauzima za nas« (Rim 8,35). Osnaženi tom vjerom i mi ćemo svim nevoljama usprkos »stajati čvrsto u Gospodinu« (Fil 4,1). Uskrsnuli Gospodin je nada i snaga naša. On je svjetlo u povijesti ljudskog mraka i tame. On je središte i smisao svega.
U toj vjeri svim vjernicima naših (nad)biskupija, kao i onima izvan domovine, te svima do kojih dopire naša riječ, čestitamo Uskrs i želimo da bude ispunjen nadom, radošću i svakim nebeskim blagoslovom!
Biskupi Hrvatske biskupske konferencije
U Velikomu tjednu 2020.
03.04.2020.
NEDJELJOM SU ŽUPNA CRKVA SV. MARTINA BISKUPA I CRKVA SV. ANE U HLAPIČINI OTVORENE 9.00-12.00 SATI, UZ STROGO PRIDRŽAVANJE MJERA CIVILNOG STOŽERA
Nedjeljom su župna crkva svetog Martina biskupa i crkva svete Ane u Hlapičine otvorene od 9.00 – 12.00 sati za osobnu pobožnost. Prilikom ulaska u crkvu obavezno dezifincirati ruke. U crkvi držati razmak minimalno od 2 metra i ne smije biti istovremeno više od pet vjernika.
